EU AI Act obveza transparentnosti već vrijedi, visoki rizik čeka

Kolovoz je počeo tako da su se o istom zakonu u isti dan pojavile dvije potpuno suprotstavljene priče. Jedni su pisali da su od 2. kolovoza na snagu stupila stroga pravila za "visokorizičnu" umjetnu inteligenciju. Drugi, uglavnom pravni timovi koji taj zakon čitaju za živu glavu, tvrdili su suprotno: da je taj dio zapravo odgođen, i to za više od godinu dana. Obje tvrdnje sadrže dio istine, a upravo ta zbrka najbolje pokazuje zašto ovaj datum ipak zaslužuje pažnju svakoga tko u poslu koristi AI chatbot, glasovnog asistenta ili generira slike i video za marketing.

Ono što je stvarno i potvrđeno stupilo na snagu 2. kolovoza jesu takozvane obveze transparentnosti iz članka 50 Akta o umjetnoj inteligenciji EU, zajedno s ovlastima Europske komisije da kažnjava proizvođače opće namjenskih AI modela (GPAI), poput onih iza ChatGPT-a, Geminija ili Claudea. Europska komisija je to službeno potvrdila u priopćenju od 2. kolovoza. Istovremeno, Europski parlament je sredinom lipnja doista odgodio najstrože obveze za takozvane visokorizične sustave, poput alata za zapošljavanje, kreditno bodovanje ili obrazovanje, na prosinac 2027. i kolovoz 2028. za AI ugrađen u proizvode poput medicinskih uređaja. Dakle, visoki rizik čeka. Transparentnost ne čeka.

U praksi, obveza transparentnosti znači da svaki chatbot, glasovni asistent ili AI agent koji izravno komunicira s ljudima mora jasno dati do znanja da razgovaraju sa strojem, osim ako to nije očito samo po sebi. Prema tumačenjima nekoliko pravnih ureda koji su analizirali zakon, ne prolazi rečenica zakopana u uvjetima korištenja niti nevidljivi vodeni žig u pozadini: informacija mora biti uočljiva unutar same interakcije. Slike, video ili zvuk koje je generirala umjetna inteligencija, uključujući deepfakeove, moraju biti označeni kao takvi, a sustavi za prepoznavanje emocija ili biometrijsku kategorizaciju moraju o tome obavijestiti ljude na koje se primjenjuju. Tehnički dio, strojno čitljivo označavanje AI sadržaja vodenim žigom, ima prijelazno razdoblje do 2. prosinca 2026. za alate koji su već na tržištu, ali sama obveza obavještavanja korisnika vrijedi od sada, bez čekanja.

Važno je i tko sve potpada pod pravila. Nije riječ samo o OpenAI-ju, Googleu ili Anthropicu kao proizvođačima modela. Svaka tvrtka koja takav model koristi, primjerice hrvatski web shop s chatbotom za korisničku podršku ili agencija koja generira AI reklamne vizuale, po zakonu je "provoditelj" (deployer) i ima vlastitu obvezu transparentnosti prema svojim korisnicima. Kazne za kršenje mogu doseći do 15 milijuna eura ili 3 posto godišnjeg globalnog prometa tvrtke, ovisno o tome što je veće, a Europska komisija od 2. kolovoza ima izravne ovlasti tražiti dokumentaciju, provoditi tehničke provjere i, u krajnjem slučaju, ograničiti ili povući GPAI model s tržišta EU.

Ono što još nije posve jasno jest koliko će strogo i koliko brzo tijela za nadzor tržišta, uključujući ona u Hrvatskoj, doista provoditi ova pravila u praksi kod manjih tvrtki. Ured za umjetnu inteligenciju pri Komisiji objavio je dobrovoljni kodeks prakse za označavanje AI sadržaja koji tvrtkama koje ga potpišu daje neku vrstu pretpostavke usklađenosti i blaži nadzor, dok se od onih koji ga ne potpišu očekuje da usklađenost dokažu na druge načine. Realno je za očekivati da će prva faza provedbe kod malih igrača biti više o upozorenjima i edukaciji nego o kaznama, no zakonski temelj za kažnjavanje postoji od ovog tjedna, ne od nekog dalekog datuma u budućnosti.

Za hrvatske poduzetnike i male tvrtke praktična poruka je jednostavna: ako imate chatbot na webu, glasovnog asistenta na telefonskoj liniji ili objavljujete AI generiran vizualni sadržaj, provjerite je li korisnicima doista jasno da je riječ o umjetnoj inteligenciji, i to na mjestu gdje se interakcija odvija, a ne u sitnom tisku uvjeta korištenja. Zakon koji je do jučer djelovao kao daleka najava, od ovog tjedna ima datum, nadzorno tijelo i konkretan cjenik za one koji ga ignoriraju. Savladaj.ai u pripremi prati i ovakve promjene jer praktična primjena AI-ja u poslovanju odavno više nije samo pitanje tehnologije, nego i pravila igre.