Vaš AI chatbot mora priznati da je AI, ili slijedi kazna do 15 milijuna eura

Od nedjelje, 2. kolovoza, svaki chatbot u Europskoj uniji mora korisniku jasno reći da razgovara s umjetnom inteligencijom, i to već na početku razgovora, a ne negdje sakriveno u uvjetima korištenja. Tvrtka koja to ne napravi rizikira kaznu do 15 milijuna eura ili 3 posto globalnog godišnjeg prometa, ovisno o tome što je veće.

Riječ je o članku 50 EU Akta o umjetnoj inteligenciji, čije su obveze transparentnosti službeno postale provedive 2. kolovoza, nakon što je Europska komisija 20. srpnja usvojila konačne smjernice za tumačenje. Prema službenoj objavi Europske komisije, pravila pokrivaju četiri područja: izravnu interakciju s ljudima kroz chatbotove i virtualne asistente, sadržaj koji generira AI, sustave za prepoznavanje emocija i biometrijsku kategorizaciju, te deepfake i AI generirani tekst o pitanjima od javnog interesa.

Ono što ovo čini važnim za hrvatske tvrtke, čak i one koje nemaju nikakve veze s razvojem AI modela, jest da se obveza odnosi na takozvane implementatore, odnosno na svakoga tko AI sustav stvarno koristi i pokazuje njegov izlaz korisnicima, a ne samo na tvrtke poput OpenAI-ja, Googlea ili Anthropica koje modele grade. Ako mala ili srednja tvrtka u Zagrebu ili Splitu ima chatbot za korisničku podršku pokrenut preko ChatGPT, Claude ili Gemini API-ja, ili koristi AI za generiranje marketinških tekstova i slika, obveza otkrivanja pada na nju, ne na dobavljača modela. Pravne analize objavljene uoči roka izričito navode da usklađenost dobavljača ne pokriva automatski usklađenost implementatora, što znači da se tvrtke ne mogu osloniti na pretpostavku da je to OpenAI ili Google već riješio umjesto njih.

Postoji i važna nijansa. Obveza strojno čitljivog označavanja AI generiranog sadržaja, dakle vodenih žigova i metapodataka, ne vrijedi odmah za sve. Sustavi koji su već bili na tržištu prije 2. kolovoza imaju rok do 2. prosinca 2026. da to tehnički riješe. No obveza da chatbot korisniku kaže da je AI, ili da se deepfake jasno označi kao takav, vrijedi već sada, bez prijelaznog razdoblja.

Koliko su tvrtke stvarno spremne, teško je sa sigurnošću reći. Nekoliko izvještaja o usklađenosti iz industrije, čije brojke nisu neovisno potvrđene, procjenjuje da je krajem lipnja velik dio tvrtki obuhvaćenih Aktom imao vrlo malo konkretnih koraka poduzetih prema usklađenosti, uglavnom zato što su implementatori pogrešno pretpostavili da to rješava dobavljač modela. Pravni stručnjaci koji prate temu upozoravaju i da površno rješenje, poput napomene zakopane u uvjetima korištenja ili vodenog žiga bez ikakve vidljive oznake u samom razgovoru, ne zadovoljava zakon, jer informacija mora biti jasno percepirana unutar same interakcije, a ne skrivena u sitnom tisku.

Budući da je AI Act europska uredba, a ne direktiva, primjenjuje se izravno u Hrvatskoj bez potrebe za posebnim nacionalnim zakonom, što potvrđuju i domaće stručne analize objavljene ovih dana. Zanimljivo je i da regulacija ne štedi ni tvrtke izvan EU-a: ako ciljaju europske korisnike, recimo AI generiranim marketinškim kampanjama, potpadaju pod ista pravila.

Realno gledano, ovo nije trenutak za paniku. Nadzor i prve provjere uspostavljat će se postupno, a kazne rijetko padaju na prvi prekršaj bez upozorenja. No svaka tvrtka koja u poslovanje uvodi AI chatbot ili AI generirani sadržaj sada ima konkretnu, zakonsku obavezu da to korisnicima jasno kaže, ne kao stilsku odluku nego kao pravnu nužnost. To je i tema kojom će se budući praktični sadržaji Savladaj.ai vjerojatno baviti, jer rijetko koja AI vijest ima cijenu doslovno iskazanu u milijunima eura ako je ignorirate.

Najjača poenta ovog tjedna nije novi model ili demo, nego činjenica da otkrivanje da razgovarate s umjetnom inteligencijom više nije dobra praksa, nego zakonska obaveza s konkretnom kaznom iza sebe.